Entropija – kao da je bilo jučer kada sam prvi put čuo taj pojam…
Postoje predavanja i profesori koje zaboravite gotovo u istom trenutku kada je sat završio. A postoje i oni drugi koji Vam svojom zanimljivošću, osebujnim karakterom i načinom predavanja ostanu u pamćenju zauvijek. Jedan od takvih bio je i naš gimnazijski profesor fizike Dubravko Heinrich, zloglasni Hans! Za Hansa je bilo normalno, dapače standard, da pola razreda završi na popravnom na kraju godine. U današnje vrijeme bi vjerojatno ispred njegovog ureda izbila pobuna bijesnih roditelja uz novinarske i TV ekipe koje bi sve prenosile uživo. No bilo je to vrijeme kada se prosudba profesora nije propitivala, a za neznanje i neuspjeh mogli smo biti odgovorni jedino mi učenici.
Osim visokih kriterija za znanje i disciplinu posjedovao je sposobnost vrlo slikovitog dočaravanja lekcija iz fizike. Svoje je skripte pisao na pisaćoj mašini, a grafike crtao rukom. Bile su sveto pismo koje ste morali pratiti ako niste željeli vrlo brzo zažaliti pred pločom! I danas se pamte njegovi zadaci iz rotacije „leti pčela malena oko cvijeta šarena“, kao i slikovita objašnjenja zašto „neće grom u koprive“. Učenici su ga ili istinski mrzili ili istinski cijenili poput mene. Ja sam doduše imao sreću jer sam fiziku i njegova objašnjenja doživljavao kao atrakciju, dosta dobro povezivao gradivo i imao ocjenu četiri, što je bilo ravno osvajanju olimpijske medalje. Bio je dosta razočaran kada me je sreo u gradu par godina nakon mature i saznao da studiram ekonomiju… No, vratimo se fizici na satu.
Entropija
Jedno predavanje posebno mi je ostalo u sjećanju. Bilo je to predavanje o entropiji. Entropija je prirodna težnja svemira da energiju i tvar iz usko organiziranog reda spontano rasprši u nered i ravnotežu. Hans nam je to objasnio na primjeru naše sobe. Knjige, odjeća i papiri razbacani su po cijeloj sobi. Postoje tisuće načina (mikrostanja) na koje soba može biti razbacana, dapače ona teži tome ako ne radimo ništa, a samo nekoliko načina na koje je pospremljena. Zato je nered spontan i vjerojatniji. Da bismo sobu doveli u red potrebno je utrošiti energiju. Ulažemo mehanički rad da složimo odjeću na police i knjige na staklene vitrine. Time lokalno smanjujemo entropiju unutar sobe, tj. stvaramo red. No unatoč uloženom trudu i smanjenom neredu unutar naše sobe, zapravo smo povećali ukupnu entropiju. Ali da ne širimo temu — za našu priču bitan je ovaj prvi dio! Dakle, stvari se same od sebe neredom šire, a za red je potreban rad.
Financije i entropija
No ni on ni ja nismo u tom trenutku bili svjesni da će mi njegova predavanja postati inspiracija dosta godina poslije za objašnjenja budžeta i financijske pismenosti. Jer, vjerovali ili ne, postoji pojam koji se zove financijska entropija , odnosno spontana težnja novca da se rasprši na sve strane ako ga aktivno ne usmjeravamo! Probajte napraviti mali eksperiment. Nemojte godinu dana učiniti baš ništa sa svojim financijama. Nemojte pregledavati troškove, provjeravati pretplate, razmišljati o štednji, provjeravati uvjete kredita, osiguranja ili bankovnih proizvoda koje koristite. Ono što ostane na računu jednostavno tamo ostavite.
Kolika je vjerojatnost da će nakon godinu dana vaše financije biti bolje organizirane? Pretplata koju više ne koristite neće se sama otkazati. Novac na tekućem računu neće jednog jutra odlučiti kako bi mu bilo pametnije završiti u fondu za nepredviđene situacije. Skuplji paket neke usluge neće vas sam upozoriti da postoji povoljnija opcija. A višak koji svakog mjeseca nekako nestane neće se sam pretvoriti u investicijski portfelj. Najzanimljivije je što pritom uopće ne morate donositi spektakularno loše financijske odluke. Dovoljno je dugo ne napraviti ništa. Financijski nered, baš kao i onaj u dnevnoj sobi, ima neobičnu sposobnost da se pojavi bez trenutka u kojem smo ga svjesno odlučili napraviti.
I tu dolazimo do financijske discipline. Ona može biti jednostavno energija koju povremeno ulažemo kako bismo održavali red. Jednom postavite trajni nalog kojim dio plaće automatski odlazi na štednju ili ulaganje. Povremeno pogledate kamo vam odlazi novac. Otkažete ono što mjesecima plaćate, a ne koristite. Provjerite odgovaraju li kredit, osiguranje ili ulaganja još uvijek vašoj životnoj situaciji. Ne trebate svakoga dana donositi genijalne financijske odluke. Kao što ne trebate svakoga dana generalno čistiti stan. Ali ako nikada ne pospremate, rezultat je prilično predvidljiv.
Entropija i novčanik
Možda je upravo zato automatizacija jedna od najboljih stvari koje možemo napraviti za svoje financije. Jednom uložimo nešto energije kako bismo stvorili sustav koji će kasnije zahtijevati manje našeg vremena, pažnje i volje. Ne pobjeđujete entropiju, ali život s njom činite znatno ugodnijim. U fizici tu energiju možemo mjeriti u džulima. U osobnim financijama rezultat uloženog truda mjerimo ušteđenim ili investiranim eurima. Jer priroda voli entropiju. A izgleda da je voli i naš novčanik.
Ovaj blog je isključivo edukativan i ne predstavlja nagovor na kupnju ili prodaju financijskih instrumenata. Stavovi izrečeni u njemu su isključivo osobni stavovi autora. Autor nije investicijski niti porezni savjetnik. Trgujte odgovorno i budite svjesni svih rizika koje tržišta kapitala nose!
Napomena: Ovaj tekst može sadržavati affiliate poveznice.
Ukoliko ste zainteresirani za naše usluge slobodno nas kontaktirajte.
