Mnogi smatraju da je za dobrovoljni mirovinski fond najlakše pogledati prinos u tekućoj godini i usporediti postotke. Ali mirovinska štednja nije trivijalna, nego dugoročna financijska odluka o vašoj štednji i mirovini. Zato treba razumjeti da se fondovi razlikuju prema strategiji ulaganja i razini rizika.
Napravili smo pregled osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iz tri vremenske perspektive: prinos u 2026. godini, zajedničko razdoblje od 2018. i rezultate od osnivanja, kako bismo stvorili širu sliku za sve vas koji koristite, ali i one koji još nisu izabrali svoj dobrovoljni mirovinski fond ili bar razmišljaju o ovom načinu štednje/ulaganja.
Uz prinose, važno je pogledati i mnoge druge stvari kao što su: državni poticaji, naknade, profil fonda, strategije i ograničenja ulaganja, vremenski horizont uplata te pravila korištenja novca. Na kraju, ali ne manje važno, morate dobro poznavati sebe i svoju sklonost riziku, kao i razinu financijske pismenosti, jer će vam ona pomoći u razumijevanju prospekta fonda koji čitate.
Prinosi u 2026.
Presjek podataka za dobrovoljni mirovinski fond je 24. rujna 2026. (izvor: hrportfolio.hr)
| Fond | Prinos 2026. |
|---|---|
| Erste Plavi Expert | +10,23% |
| Croatia osiguranje 1000A | +8,60% |
| AZ Profit | +7,30% |
| Croatia osiguranje DMF | +6,61% |
| Raiffeisen DMF | +4,61% |
| AZ Benefit | +1,06% |
| Croatia osiguranje 1000C | -0,16% |
| Erste Plavi Protect | -0,79% |
Razlike između pojedinih fondova su velike, ali ova tablica nije rang-lista niti ju treba tako gledati!
Razlog je jednostavan: fondovi nemaju istu strategiju ulaganja, ne ulažu na isti način niti preuzimaju jednaku razinu rizika. Neki fondovi ulažu konzervativno sukladno vremenskoj perspektivi svojih ulagača. Zato je prije bilo kakve ocjene ili odluke jako bitno pogledati i statut i prospekt DMF-a.
Isti sustav, različite strategije
Dobrovoljni mirovinski fond s većom izloženošću dionicama može imati veći potencijal dugoročnog prinosa, ali i veće oscilacije vrijednosti. Konzervativnije postavljen fond ima drugačiji odnos očekivanog prinosa i rizika.
Zato prinos ima smisla promatrati zajedno sa strategijom fonda i vlastitim vremenskim horizontom.
Prinos nam govori što se dogodilo s novcem. Strategija nam pomaže razumjeti zašto se dogodilo i uz kakvu razinu rizika.
Najveći prinos u jednoj godini zato sam po sebi ne govori odgovara li određeni fond potrebama pojedinog štediše.
Što ako svim fondovima damo isto vrijeme?
Za usporedbu dugoročnijeg rezultata uzeli smo razdoblje od početka 2018. do 24. rujna 2026.
Zašto 2018.?
Jer tako u usporedbu možemo uključiti svih osam fondova i dati im isti vremenski okvir.
| Fond | Kumulativno 2018.–2026. | Anualizirani prinos* |
|---|---|---|
| Erste Plavi Expert | +74,92% | 6,61% |
| Croatia osiguranje 1000A | +74,90% | 6,61% |
| AZ Profit | +52,04% | 4,92% |
| Croatia osiguranje DMF | +47,27% | 4,53% |
| Raiffeisen DMF | +39,99% | 3,93% |
| Croatia osiguranje 1000C | +15,90% | 1,70% |
| Erste Plavi Protect | +15,03% | 1,62% |
| AZ Benefit | +12,76% | 1,38% |
*Anualizirani izračun za promatrano razdoblje na temelju objavljenih povijesnih prinosa.
Ova usporedba pokazuje zašto jedna dobra ili loša godina nije dovoljna za zaključak o proizvodu namijenjenom dugoročnoj štednji.
Dobar primjer su Erste Plavi Expert i Croatia osiguranje 1000A. Njihov anualizirani rezultat u promatranom razdoblju gotovo je jednak, ali put do tog rezultata nije bio isti.
Zato je kod redovitih uplata važno i kada su se pojedini rastovi i padovi dogodili.
Što su državna poticajna sredstva i kako utječu na prinose?
Jedna od specifičnih prednosti dobrovoljne mirovinske štednje su državna poticajna sredstva, odnosno DPS.
Državna poticajna sredstva trenutno iznose 15% godišnjih uplata, do najviše 99,54 € godišnje.
Za maksimalni poticaj za pojedini dobrovoljni mirovinski fond potrebno je tijekom godine uplatiti 663,61 €, odnosno prosječno oko 55,30 € mjesečno. Ako ste član više dobrovoljnih mirovinskih fondova, DPS možete ostvariti samo u jednom. HANFA
Jednostavno:
Vaše godišnje uplate: 663,61 €
Maksimalni DPS: 99,54 €
Ne morate pritom nužno uplaćivati svaki mjesec. Visinu, vrijeme i dinamiku uplata birate sami. Za maksimalni DPS važan je ukupni godišnji iznos uplata.
Kada u treći stup uplaćuje poslodavac
Treći stup može biti posebno zanimljiv kada dobrovoljnu mirovinsku štednju za radnika financira poslodavac.
Poslodavac može, uz pristanak radnika, na svoj teret uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond do 804 € godišnje, odnosno 67 € mjesečno. Do tog iznosa uplata se ne smatra plaćom radnika te ne ulazi u osnovicu za porez na dohodak i doprinose. Za poslodavca takva uplata predstavlja porezno priznati rashod. RRiF
Tu nastaje dodatna pogodnost u odnosu na isplatu istog troška kroz plaću.
Ako bi poslodavac isti iznos želio dati radniku kroz bruto plaću, radnik na račun ne bi dobio svih 67 €. Dio bi otišao na doprinose iz plaće i, ovisno o visini plaće, osobnom odbitku i stopi poreza prema mjestu prebivališta, eventualno na porez na dohodak. Bruto plaća upravo se umanjuje za pripadajuće doprinose i porez kako bi se došlo do neto iznosa.
Zato 67 € dodatnog troška kroz plaću nije isto što i 67 € uplaćenih u DMF.
U tipičnom slučaju radniku bi povećanje bruto plaće od 67 € moglo značiti otprilike 45–50 € veću neto plaću, dok kod neoporezive uplate u treći stup svih 67 € završava na njegovu osobnom računu u DMF-u. Točan iznos razlike ovisi o konkretnom obračunu plaće, pa 45 € treba promatrati kao ilustrativan primjer, a ne univerzalni iznos.
Drugim riječima:
67 € kroz bruto plaću → približno 45–50 € radniku danas
67 € kroz DMF → 67 € na mirovinsku štednju radnika
Za radnika je kompromis likvidnost. Novac uplaćen u dobrovoljni mirovinski fond nije odmah raspoloživ za potrošnju, nego ostaje namijenjen dugoročnoj mirovinskoj štednji.
Za poslodavca to može biti porezno učinkovit način dodatnog nagrađivanja zaposlenika, a za radnika način da veći dio iznosa koji poslodavac izdvaja završi u njegovoj osobnoj imovini za mirovinu.
Zato treći stup ne treba promatrati samo kao individualnu štednju. Može biti i dio pametno strukturiranog paketa primanja zaposlenika.
Što znači redovito uplaćivati od 2018.?
Kada bismo od početka 2018. redovito izdvajali iznos potreban za ostvarivanje maksimalnog DPS-a, rezultat naše mirovinske štednje sastojao bi se od tri dijela:
vlastite uplate + državni poticaji + rezultat ulaganja fonda.
Od početka 2018. do rujna 2026. vlastite uplate u takvom modelu iznosile bi približno 5.800 €.
Na njih se zatim dodaju ostvareni državni poticaji i rezultat ulaganja.
Ali ovdje postoji važna stvar koju prosječni godišnji prinos ne pokazuje.
Kod redovitih uplata svaki novi iznos ulazi u fond po tadašnjoj vrijednosti udjela. Zato dva fonda mogu kroz cijelo razdoblje ostvariti vrlo sličan anualizirani prinos, a redoviti štediša ipak može završiti s različitim rezultatom.
Primjerice, Erste Plavi Expert je u 2026. do našeg presjeka ostvario +10,23%, dok njegova detaljna povijest pokazuje i mjesece pozitivnih i negativnih prinosa. Isti princip vrijedi za ostale fondove.
Kod redovite štednje zato nije važno samo koliko je fond ostvario, nego i kada je taj prinos ostvaren.
Upravo zato ne prikazujemo hipotetski rezultat redovitih uplata do posljednjeg centa. Bez točno definiranog datuma svake uplate, kupnje udjela i pripisa DPS-a takva bi preciznost bila prividna.
Na što još treba obratiti pažnju
DPS i mogućnost dugoročnog prinosa čine treći stup zanimljivim oblikom mirovinske štednje. Ali prije odluke treba biti svjestan i svih nedostataka.
| Na što treba paziti | Zašto je važno |
|---|---|
| Naknada za upravljanje | Kontinuirano tereti imovinu fonda. Kod ulaganja koje traje desetljećima naknade mogu imati značajan kumulativni utjecaj. |
| Izlazna naknada | Može postojati kod prijenosa sredstava u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. |
| Ograničena likvidnost | Novac nije dostupan kao na klasičnom brokerskom ili štednom računu. Riječ je o namjenskoj mirovinskoj štednji. |
| Regulatorna ograničenja | Društva ulažu unutar propisanih kategorija imovine, limita koncentracije i drugih pravila. |
| Geografska i tržišna ograničenja | Regulatorni okvir i politika fonda utječu na tržišta, izdavatelje i instrumente kojima portfelj može biti izložen. |
| Manja kontrola člana | Član bira fond, ali ne odlučuje o pojedinačnim vrijednosnim papirima i njihovim udjelima u portfelju. |
Naknada za upravljanje posebno zaslužuje pažnju jer nije jednokratni trošak. Kod mirovinske štednje horizont se često mjeri desetljećima, pa se učinak troškova akumulira kroz vrijeme.
DPS je prednost trećeg stupa, ali nije razlog da zanemarimo naknade.
Regulatorna ograničenja također nisu sama po sebi nužno nedostatak. Njihova je svrha, među ostalim, upravljanje rizicima i zaštita članova. Istodobno znače da upravitelj nema istu investicijsku slobodu kao individualni investitor koji samostalno sastavlja globalni portfelj.
Što kaže cijela povijest fondova?
Za najširu perspektivu vraćamo se sve do osnivanja svakog fonda. Ovi rezultati služe kao pregled povijesti pojedinog fonda, a ne kao međusobna usporedba uspješnosti.
| Fond | Početak rada | Kumulativno od osnivanja | Prosječno godišnje* |
|---|---|---|---|
| Croatia osiguranje 1000A | 2017. | +83,20% | 7,09% |
| Erste Plavi Expert | 2005. | +275,98% | 6,35% |
| AZ Profit | 2003. | +288,96% | 6,09% |
| Raiffeisen DMF | 2002. | +227,33% | 5,03% |
| AZ Benefit | 2003. | +189,35% | 4,77% |
| Erste Plavi Protect | 2005. | +131,40% | 3,97% |
| Croatia osiguranje DMF | 2003. | +137,96% | 3,86% |
| Croatia osiguranje 1000C | 2017. | +18,82% | 1,97% |
*Prosječni godišnji prinos je anualizirani izračun na temelju kumulativnog prinosa i vremena proteklog od početka rada fonda do 24.9.2026. HRportfolio, primjerice, na taj datum navodi +275,98% od osnivanja za Erste Plavi Expert, +288,96% za AZ Profit i +227,33% za Raiffeisen DMF.
Tablicu stoga čitajte s jednom važnom rezervom!
Fond osnovan 2002. i fond osnovan 2017. nisu prošli kroz ista tržišna razdoblja!
Zato rezultat od osnivanja nije izravna usporedba fondova, nego pregled njihove dugoročne povijesti.
Kako onda gledati dobrovoljni mirovinski fond?
Svakako ne samo kroz prizmu prinosa. Treba gledati strategiju ulaganja, razinu rizika, naknade i ograničenja, ali i koliko vremena imamo do korištenja novca. Također je vrlo važna psihologija i financijska pismenost samih ulagača. Sklonost jedne osobe prema riziku može biti dijametralno suprotna sklonosti druge osobe. Financijska pismenost odnosno poznavanje vrijednosnih papira i imovinskih klasa u koje fondovi ulažu također znatno može utjecati na razumijevanje strategije pojedinog fonda.
Osoba kojoj je do korištenja mirovinske štednje ostalo 25 godina ne mora na tržišne oscilacije gledati jednako kao osoba koja će sredstva početi koristiti kroz nekoliko godina.
Dugoročni rezultat nastaje kombinacijom redovitih uplata, vremena, državnih poticaja, troškova i prinosa na akumulirani kapital.
Kada možete početi koristiti novac iz trećeg stupa?
Dobrovoljni mirovinski fond nije klasičan investicijski račun s kojeg novac možemo povući kada poželimo.
Za ugovore sklopljene od 1. siječnja 2019. sredstva se u pravilu mogu početi koristiti najranije s navršenih 55 godina. Za ranije sklopljene ugovore mogu vrijediti ranije ugovorena pravila, uključujući mogućnost početka isplate od 50. godine.
Pri ostvarivanju prava na mirovinu moguće je zatražiti i jednokratnu isplatu do 30% sredstava, dok se ostatak koristi kroz propisane modele mirovinske isplate.
To je važan dio odluke o trećem stupu: DPS je njegova prednost, ali zauzvrat prihvaćamo da je riječ o namjenskoj dugoročnoj štednji s ograničenom dostupnošću sredstava.
Dobrovoljni mirovinski fond, kao što smo već i napomenuli, ne možemo samo gledati kroz prizmu prinosa. Pri odabiru treba zajedno promatrati investicijsku strategiju, rizik, troškove, vremenski horizont i državne poticaje. Fond koji je imao najveći prinos u jednoj godini nije automatski najbolji izbor za svakog štedišu.
Pročitajte i:
→ Top 7 mentalnih trikova Charlieja Mungera za izgradnju bogatstva
→ 7 financijskih lekcija iz biologije: Što nas pčele mogu naučiti o novcu?
→ Genius by Intercapital – hrvatska pamet za svjetska ulaganja i diverzifikaciju štednje
Partnerska napomena
Blitzform surađuje s Croatia osiguranjem i Erste Plavim. Ako nakon informiranja želite ugovoriti dobrovoljnu mirovinsku štednju, možemo vam pomoći i u procesu ugovaranja.
Croatia osiguranje
Ugovori svoj dobrovoljni mirovinski fond!
Erste Plavi
Ugovaranje se provodi putem odgovarajućih obrazaca uz podršku Blitzforma.
Kontaktirajte nas za ugovaranje.
Blitzform može ostvariti naknadu za ugovaranje proizvoda partnera. Partnerski odnos nije utjecao na metodologiju prikaza podataka niti na uključivanje ostalih fondova u usporedbu.
Ograda od odgovornosti: Povijesni prinosi nisu jamstvo budućih rezultata. Sadržaj je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja individualnu investicijsku preporuku. Prije donošenja odluke potrebno je proučiti aktualni prospekt, ključne informacije, investicijsku strategiju, rizike i naknade konkretnog fonda.
