„Houston, imamo problem!“
Vjerojatno je jedna od najpoznatijih, ali i najčešće pogrešno citiranih rečenica u povijesti istraživanja svemira. Izrečena je tijekom misije Apollo 13, NASA-ine treće misije u sklopu svemirskog programa Apollo s ciljem slijetanja na Mjesec.
Ipak iza ove rečenice, bez obzira na holivudske interpretacije, stoji stvaran problem i jedna od najnevjerojatnijih priča o ljudskoj snalažljivosti. Vratimo se zato u travanj 1970. godine…
Putovanje koje nije išlo po planu
NASA je u misiju poslala trojicu astronauta. Jim Lovell, Jack Swigert i Fred Haise trebali su postati novi proslavljeni trio koji će hodati površinom Mjeseca.
Prva dva dana misija je tekla gotovo rutinski. Međutim, 13. travnja, više od 300.000 kilometara od Zemlje, eksplodirao je spremnik te je iz letjelice počeo istjecati kisik, a sustavi za proizvodnju električne energije postupno otkazivati. Jack Swigert je javio kontroli leta da imaju problem, a Jim Lovell ubrzo potvrdio. U stvarnosti je rečenica glasila: „Houston, we’ve had a problem.“ Hollywood ju je, naravno, malo doradio, no stvarni problem nije trebalo dorađivati.
Slijetanje na Mjesec u tom je trenutku postalo nedosanjani san. Misija se iz istraživačke ambicije u sekundi pretvorila u samo jedan cilj: spasiti ono što se spasiti da, odnosno vratiti trojicu astronauta živih na Zemlju.
Čamac za spašavanje usred svemira
Apollo 13 sastojao se od nekoliko povezanih dijelova. Jedan je služio za putovanje i povratak na Zemlju, a drugi, nazvan lunarni modul, bio je mala zasebna letjelica namijenjena spuštanju dvojice astronauta na Mjesec. Nakon eksplozije astronauti su se preselili upravo u taj modul, nazvan Aquarius. Aquarius je imao vlastite zalihe kisika, vode i električne energije. Tako je letjelica namijenjena kratkom izletu postala njihov čamac za spašavanje.
No tu brigama nije bio kraj. Modul je bio predviđen za dvojicu astronauta i kraći boravak u njemu. Sada je trebao održati trojicu na životu, i to sve do povratka na Zemlju! Na brzinu je sklepan novi plan te je počela velika štednja. Električna energija trošila se samo na nužne sustave. Voda se pažljivo raspoređivala. Temperatura u letjelici padala je gotovo do smrzavanja.
Ali svi smo barem jednom okusili situaciju u kojoj jedna nezgoda izazove lančanu reakciju i probleme koji se jedan za drugim nižu…
Četvrtasti klin u okrugloj rupi
U lunarnom modulu počeo se nakupljati ugljikov dioksid koji su astronauti izdisali. Postojali su dodatni filtri za njegovo uklanjanje i pročišćavanje zraka u drugom dijelu letjelice, ali nisu odgovarali otvorima modula.
Jednostavno rečeno, astronauti su raspolagali četvrtastim filterima, a otvori u letjelici su bili okrugli. Zato su na Zemlji NASA-ini inženjeri počeli igrati tetris s visokim ulozima i vrlo ograničenim vremenom. Trebalo je u što kraćem roku smisliti kako spojiti četvrtaste filtre s okruglim otvorima isključivo uz pomoć predmeta koje astronauti imaju uza se. Plastika, karton, ljepljiva traka…
Oprema koju biste očekivali na satu tehničke kulture, a ne u jednoj od najskupljih i tehnološki najnaprednijih misija svojeg vremena! Unatoč zaprekama improvizirani adapter je proradio. U međuvremenu su inženjeri izračunali novu putanju povratka, pripremili postupke za ponovno pokretanje sustava i pokušali riješiti jedan problem za drugim. Long story short…
Dana 17. travnja 1970. sva trojica astronauta sigurno su se spustila u Tihi ocean. Na Mjesec nisu stigli, ali su se sretno vratili kući.
Apollo 13 ostao je zabilježen u povijesti kao NASA-in uspješni neuspjeh.
Koliko vrijedi plan B?
Zamislite sljedeću situaciju: Imate uspješan posao koji godinama gradite. Sve je posloženo, prihodi stižu, klijenti su zadovoljni i nema većih briga. A onda izgubite najvećeg klijenta…
Ili situacija broj dva: imate stabilan posao, redovitu plaću i sasvim pristojan životni standard. A onda tvrtka u kojoj radite iznenada propadne!
Financijski problemi mogu biti egzistencijalni. Naravno, nisu usporedivi s borbom za život u svemiru u vrlo zadanom vremenskom okviru, ali postoji jedna zanimljiva poveznica.
Kada glavni plan zakaže, vrijednost alternativnih mogućnosti odjednom postaje puno veća.
Dok je Apollo 13 putovao prema Mjesecu, lunarni modul imao je svoju unaprijed određenu ulogu letjelice za spuštanje na Mjesec. Iako je u nekim ekstremnim scenarijima razmatran kao utočište, nitko nije planirao njegovu glavnu ulogu čamca za spašavanje! A ipak, upravo je on omogućio preživljavanje astronauta i njihov povratak kući.
U osobnim financijama sličnu ulogu može imati financijska pričuva. U investicijskom portfelju to može biti likvidniji, konzervativniji dio ulaganja koji nam omogućuje da podmirimo troškove bez prisilne prodaje dugoročnih investicija. U poslovanju to mogu biti raspoloživa sredstva, alternativni dobavljač ili mogućnost da se brzo prilagodimo gubitku velikog klijenta.
Takve stvari možda nisu osobito uzbudljive dok sve ide dobro. Njihovu vrijednost ipak ne trebamo mjeriti isključivo profitom.
Ponekad je najvrjedniji dio našeg financijskog plana upravo onaj koji nam omogućuje da preživimo kada ostatak plana zakaže.
Apollo 13 nije spašen samo zato što je imao lunarni modul. NASA-in tim, kako u svemiru tako i na Zemlji, morao je u hodu promijeniti cilj misije, prilagoditi potrošnju resursa, izračunati novu putanju i pronaći rješenja za probleme koje nitko nije očekivao. Drugim riječima, pričuvni sustav dao im je vrijeme. Prilagodljivost i kreativnost omogućile su im da to vrijeme iskoriste.
Pouka uspješnog neuspjeha
Apollo 13 nije ostvario cilj zbog kojeg je lansiran. Ipak, astronauti su se vratili živi, a NASA je iz gotovo izgubljene misije izvukla iskustva koja su pomogla poboljšati sigurnost budućih letova.
U financijama također vrlo često nećemo ostvariti sve što smo planirali. Posao neće rasti očekivanom brzinom, odgodit ćemo kupnju nekretnine jer vlasnički papiri nisu uredni, dionica koju smo smatrali punim pogotkom proći će kroz neočekivanu korekciju, promijenit ćemo posao, karijeru ili prilagoditi ulaganja.
Ništa od toga ne znači da smo doživjeli neuspjeh. Ponekad put do uspjeha znači na vrijeme prepoznati potrebu promjene cilja.
Dobar plan vrijedi nam jako puno. Sposobnost da ga promijenimo u hodu kada okolnosti to zahtijevaju vrijedi još više.
A ako jednog dana ipak začujete vlastito „Houston, imamo problem!“, nadam se da ćete imati barem mali financijski Aquarius. I dovoljno snalažljivosti i kreativnosti da ga iskoristite!
Ako vas zanimaju ovakvi spojevi financija s filozofijom, znanošću, biologijom i drugim disciplinama, pratite serijal Financijska (Inter)Disciplina na Blitzform blogu.
